U 2019. godini na svjetskom je tržištu prodano oko 80 miliona novih vozila. U 2020. je prodaja opala za više od 14%, na 68,6 milijuna. U skladu sa ostvarenim prognozama, u 2021. auto-industija doživjela je lagani porast prodaje na 70,5 milijuna odnosno za nekih 2,77% u odnosu na 2021. godinu, ali i dalje za oko 11,87% manje u osnosu na predpandemijsku 2019. godinu. Za 2022. bio je predviđen mali skok na nekih 75,2 miliona prodatih jedinica i tada se predviđalo, da ni u 2023. neće se uspjeti doseći pretkrizna razina. Tek 2025. se trebalo očekivati povratak ciframa koje su opisivale automobilsku branšu u vremenima prije korone. Sve ovo su bile pretpostavke da se pandemija korona virusa stavi pod kontrolu i da nema nikakvih drugih poremećaja tržišta. Posljedica samo korona virusa uzrokovala je preslagivanje unutar automobilskog tržišta na globalnoj razini. U 2021. godini, po prvi put u Indiji je prodano više automobila nego u Njemačkoj. Obzirom na sukob između Ukrajine i Rusije, definitivno je da će i u 2022. Indija biti ispred Njemačke, što je nešto što se po prvi put dešava.

Ionako složenu situaciju u automobilskoj industriji je dodatno zakomplikovao sukob između Ukrajine i Rusije. Pandemija korone je prouzrokovala prekidanje lanaca snabdijevanja u automobilskoj industriji. Automobilska industrija Evrope se okrenula dobavljačima koji su bliže Evropi i EU i to se pokazalo kao krucijelna šansa za naše kompanije. Upravo preslagivanje ili tkz.nearshoring dobavljača u lancima snabdijevanja, ali i proizvođača komponenti i dijelova za auto-industriju, je svojevrsna “stoljetna šansa” za našu automobilsku industriju, ali i industrije koje su direktno/indirektno naslonjene na auto-industriju. Ono što je već evidentno, je da kompanije iz Bosne i Hercegovine dobijaju mnogostruko više upita za ponude u odnosu na predpandemijski period. Upravo ta činjenica, ukoliko se iskoristi na pravi način predstavlja našu komparativnu prednost da se autoindustrija BiH bolje pozicionira u lancima snabdijevanja evropskih proizvođača. Pored trenutnog “nearshoringa”-šanse koja se “mora iskoristiti”, vrline koje krase autmobilsku industriju BiH su također: tradicija industrijske proizvodnje, kupci komponenti i dijelova proizvedenih u BiH među kojima su najjače svjetske zemlje kao što su SR Njemačka (23%), Slovenija (12%), Austrija (10%), Italija (9%), Češka Republika (5%) i druge, kompanije koje posjeduju neophodne certifikate za poslovanje u ovom domenu, strateška lokacija za evropska, sjevenoafrička i bliskoistočna tržišta, povoljne trgovinske i druge sporazume kao što su: CEFTA, EFTA, Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, preferencijalni trgovinski sporazum sa 27 zemalja EU, stabilan finansijski i povoljan porezni sistem i još mnoge druge pozitivne karakteristike. 
            
Ono što se već zna, potrebno je vrijeme za oporavak od pandemije i trenutnih sukoba i da proces promjene i formiranja novih lanaca dobavljača i proizvođača će trajati neko vrijeme odnosno promjene u automobilskoj industriji nisu trenutne, a time je veća šansa za bh. kompanije da na vrijeme uoče prilike i odgovore trenutnim izazovim.
 
Prvi problem u automobilskoj industriji koji se desio krajem 2018. i tokom 2019. godine, a koji je pandemija korona virusa samo potvrdila, bio je nedostatak poluprovodnika odnosno čipova za automobilsku industriju. Jedan od razloga je povećana proizvodnja vozila koja koriste mnogo više komponenti na bazi poluprovodnika i čipova, a sa druge strane manjak kompanija koje proizvode pomenute komponente, ali i nedostatak sirovine od koje se izrađuju iste. Izgradnja fabrika koje proizvode poluprovodnike i čipove je dugogodišnji proces i nije lagan za implementaciju, te se sa ovog aspekta na pomenuti problem ne može se momentalno odgovoriti i naći rješenje. Ovom problemu doprinosi i činjenica da tokom pandemije je porasla i kupovina bijele tehnike (prvenstveno televizora, monitora), računarske opreme i igračkih konzola koji su veliki konzumenti deficitarne opreme auto-industrije. Kako je potražnja za ovom opremom porasla, a za vozilima opala, unutar prioriteta isporuke poluprovodnika i čipova došlo je do promjene gdje je dobrim dijelom autoindustrija izgubila primat.

Pored svega nabrojanog, trenutno sukob između Ukrajine i Rusije također nepovoljno utiče na automobilsku industriju sa nekoliko aspekata. Nedostatak dovoljnih količina čelika je već primjetan i kompanije koje se oslanjaju na tu sirovinu susreću se sa nemogućnošću nabavke dovoljnih količina bez obzira što su i cijene znatno uvećane u posljednje vrijeme. Lageri čelika kompanija su poprilično oskudni i radi se na pronalasku alternativnih rješenja po ovom pitanju. Stanje sa obojenim čelicima odnosno raznim legurama je dosta povoljnije i kompanije trenutno nemaju većih problema. Pored navedenih izazova, poseban izazov predstavlja i otežana nabavka kablova i kablovske opreme, obzirom da je Ukrajina jedan od najvećih dobavljača te vrste opreme automobilske industrije Evrope.

Kako jedan prosječan automobil srednje klase se sastoji od prosječno 6.000-8.000 djelova, u ovisnosti od nivoa opremljenosti, koje je potrebno proizvesti i dostaviti do fabrike iz koje izlazi gotov automobil, možemo zaključiti da je već primjetan pad proizvodnje novih vozila i da će se taj trend u skorijoj budućnosti i nastaviti. Trenutno, u ovisnosti od brenda vozila, na nova vozila koja se ne nalaze trenutno na lageru, se čeka od 3 do 9 mjeseci pa i duže. Ono što bh. kompanijam pogoduje je gore navedeni nearshoring, te se smanjena proizvodnja vozila kompenzuje povećanim upitima za ponude odnosno zahtjevima za proizvodnju. Ovo se prvenstveno odnosi na kompanije koje imaju repromaterijal za proizvodnju i čije poslovanje nije ugroženo gore navedenim razlozima.

Privredna/Gospodarska komora FBiH zajedno sa predstavnicima autoindustrije BiH je protekle sedmice učestvovala na sajmu automobilske industrije u Republici Poljskoj i tom prilikom su se potvrdile gore navedene činjenice, a to je i da autoindustrija Republike Poljske traži nove dobavljače materijala i usluga, ali i kupce svojih proizvoda, sklopova i komponenti.                   

Cijeli članak možete pročitati https://balkans.aljazeera.net/news/economy/2022/4/26/kriza-autoindustrije-kao-stoljetna-sansa-za-proizvodjace-dijelova-na-balkanu